ZAŠTITIMO
DUBOVO
KORČULA
NATURA 2000
Najšumovitiji hrvatski otok s tradicijom zaštite šuma još od 13. stoljeća, većim je dijelom uvršen u europsku ekološku mrežu Natura 2000.
ILEGALNO ODLAGALIŠTE
Upravo u tom zaštićenom području vlasti su ilegalno iskrčile i betonirale gotovo 2 hektara šume kako bi napravile ilegalno odlagalište građevinskog otpada.
ENORMNA
ŠTETA
Državni inspektorat, Hrvatske šume, nadležni uredi Županije i Ministarstvo poljoprivrede — potvrdili su da je Dubovo iskrčeno protuzakonito, i da su dozvole za krčenje tražene naknadno, no nikad nisu izdane.
Nitko zasad ne zna ni gdje je završila otuđena šuma u vlasništvu Republike Hrvatske.
TRAJNA
ZAŠTITA
Dubovo je zbog iznimne bioraznolikosti 30 godina predmet znanstvenih istraživanja, a vlasti ga planiraju i dodatno devastirati: pretovarnom stanicom za sav otočki otpad i gospodarskom zonom.
Slučaj je posebno alarmantan jer su u zaštiti prirode zakazale sve karike sustava i to upravo u trenutku kada Europa postrožava kazne za krčenje šuma.
Tražimo trajnu zaštitu ne samo Dubova nego svih područja otoka Korčule koja zaslužuju taj status, kao posljednjih nedirnutih oaza prirode u Europi.
DUBOVO JE STANIŠTE STROGO ZAŠTIĆENIH VRSTA
Dubovo je stanište brojnih endema i zaštićenih vrsta, među kojima čak 34 svojte pod zakonskom zaštitom ili sa statusom ugroženosti (na fotografijama), a prema Crvenom popisu Republike Hrvatske.
To je instrument koji, primjenjujući kriterije Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), evidentira procjenu rizika od izumiranja i određuje mjere njihovog očuvanja.
Višegodišnja istraživanja potvrđuju da Dubovo funkcionira kao ključno žarište bioraznolikosti unutar ekološke mreže Natura 2000 — s bogatstvom koje je kompleksnije nego što službena dokumentacija mreže navodi.
Sukladno Direktivi o staništima EU, Republika Hrvatska ima pravnu obvezu očuvanja staništa i divljih vrsta na Dubovu.
DUBOVO JE NATURA 2000 PODRUČJE
“Natura 2000” jedinstvena je mreža mreža zaštićenih područja na prostoru Europske unije.
Zemlje same predlažu područja koja žele zaštititi, a Europska komisija ih zatim bira temeljem znanstvenih mjerila. U tim područjima, kada postanu dijelom “Nature 2000”, zakonom se zabranjuju radnje koje mogu dovesti do uništenja ili štete.
Takva područja pokrivaju 36,8 posto kopnenog teritorija Hrvatske te 9,3 posto hrvatskog mora.
ŠTO KAŽE ZNANOST?
Korčula, danas naš najšumovitiji otok i svakako jedan od najšumovitijih na čitavom Sredozemlju, jedno je od onih rijetkih mjesta na planetu koja predstavljaju uže dijelove biosfere, jedinstvene i specifične u odnosu na ostatak svijeta. Na nepunih 0,5% površine Hrvatske, Korčula udomljuje gotovo 20% njezine ukupne botaničke bioraznolikosti — što ju čini priznatim IPA područjem (Important Plant Area), IFA područjem (Important Fungus Area) važnim botaničkim nasljeđem svjetskog značaja.
Ekosustav Korčule je definiran kao posebna Sigmeta — sustav u kojem su sve biljne zajednice, od najranijih do zrelih stadija, međusobno povezane procesom sukcesije i kontinuiranog napredovanja. Od Dubova, Grabovca i Puhova od Babine do Račišća na sjevernoj, od Čavića do Rasohatice na južnoj strani šumski pokrov je ključna komponenta krajobraza, a broj biljnih vrsta i zajednica u stalnom je porastu.
Generacije Korčulana čuvale su šumu propisima još od 13. stoljeća i ona je – kao ključni resurs otoka – opstala do danas. Šumarstvo na otoku možemo pratiti u kontinuitetu još od 1214. godine, a posljednja tri desetljeća i istraživanja brojnih znanstvenika — botaničara, šumara, biologa, mikologa i speleologa:
Aleksandra Bensa, Marinko Gjivoje, prof. dr. Nenad Jasprica, Mirjana Jeričević, Nebojša Jeričević, prof. M. Jovančević, dr. Ante Kalogjera, Kristina Krklec,Igor Ljubenkov, prof. Đuro Rauš, prof. Željko Španjol, prof. Ivo Trinajstić, mag.ing.agr. Matea Vojinović, dipl.ing.šum. Milan Vojinović, udruga Adriatica, zatim Neven Matočec i dr. Ivana Kušan, najaktivniji hrvatski mikolozi šumskih ekosustava koji su u sklopu svojih istraživanja na Institutu Ruđer Bošković u više navrata intenzivno istraživali bioraznolikost gljiva u korčulanskim šumama.
Svaki njihov zapis pridonio je tome da Korčula danas nosi tri od najviših međunarodnih priznanica zaštite prirode — status IPA područja, status IFA područja i uvrštenje u Naturu 2000, najveću zaštićenu ekološku mrežu na planetu.
ŠTO KAŽU INSTITUCIJE?
Dubovo je devastirano kako bi na njemu bio iskrcan iskop, tzv. mineralna sirovina od izgradnje spojne ceste za Luku Polačište.
Međutim, u Elaboratu zaštite okoliša spojne ceste iz 2021. piše: “višak iskopa predviđa se odlagati na lokaciji Zlopolje.“, dakle na legalnom odlagalištu za tu svrhu.
• suglasnost i dozvolu za krčenje šume
Samo prvi od ta tri dokumenta Grad je tražio i dobio prije no što je iskrčio Dubovo, dok dozvolu za samo krčenje nikad nije ni dobio!
Prvu suglasnost su dobili jer – suprotno zakonu – nisu tražili ocjenu suglasnosti za cijelokupnu površinu na Dubova na kojoj planiraju infrastrukturne sadržaje, već za svaki manji dio posebno! No, čak i tako izdana suglasnost određuje da se “mineralna sirovina” može deponirati, ali bez činjenja štete.
U međuvremenu, katastar je odbio geodetski eleborat za izgradnju spojne ceste, a DNŽ ustanovljava da se radovi na cesti ne poklapaju s podacima iz građevinske dozvole, čime postaju nezakoniti. Dapače, u njima nastali iskop prestaje biti mineralna sirovina i postaje građevinski otpad, koji ne bi smio biti odložen na Dubovu, čak i kad bi Grad za to imao sve druge dozvole.
KRONOLOGIJA & DOKUMENTI
Sva naša saznanja, tvrdnje i dokumenti ili su javno dostupni na mrežnim stranicama nadležnih institucija ili su nam dostavljeni slijedom Zakona o pravu na pristup informacijama, preuzetog iz pravne stečevine Europske unije.